O klaviru
Klavir je instrument sa tipkama kod kojeg se ton proizvodi udarom filcem prekrivenim čekićem o metalnu žicu. Zbog svojih velikih tehničkih i izražajnih mogućnosti klavir je jedan od instrumenata sa najbogatijom glazbenom literaturom. Opseg klavira obuhvaća tonove od subkontra A (2A) do c5. Glazba za klavir najčešće se piše u dva linijska sistema. Gornji sistem se uglavnom izvodi desnom rukom, i najčešće se zapisuje u violinskom ključu dok se donji sistem uglavnom izvodi lijevom rukom i zapisuje u bas ključu. Izvođač čiji je instrument klavir zove se pijanista.
Klavir je nasljednik čembala, klavikorda i drugih nekadašnjih instrumenata sa tipkama. Opće prihvaćeno mišljenje je da je izumitelj klavira Bartolomeo Cristofori, koji je svoju ideju po prvi put realizirao oko 1720. godine, tako što je umjesto tada korištenog mehanizma gavranovih pera koja okidaju žicu napravio sistem čekića koji zvuk proizvode udarcem o žicu. Time je postigao zavisnost jačine odsviranog tona od jačine udara prsta na tipku što je u to vrijeme bila novost, jer se ranije okidanjem žice preko mehanike tipki mogla postizati samo jedna jačina tona. Zbog ovoga su se prvi klaviri nazivali „piano e forte“ (ital. piano e forte – tiho i glasno). Piano e forte je prvi počeo praviti Gottfried Silberman, njemački izrađivač instrumenata sa tipkama. Njegovi učenici su nastavili proizvodnju ovih instrumenata i usavršavali je u Engleskoj i Beču, po kojima su razvijeni mehanizmi dobili imena. Izrada klavira sa bečkom mehanikom bila je najmasovnija na prijelazu iz 19. u 20. st. Vremenom ju je potisnula engleska mehanika, koja je i danas dominantna.
Polukoncertni klavir
Ima veličinu polovine koncertnog klavira prema svom rezonatoru. Danas se ovakvi klaviri rijeđe prave nego ranije. Dok se ranije sviralo u manjim i većim salonima, pa se prema veličini sobe kupovao klavir. Za kućnu upotrebu se kupuje pijanino, a za dvorane, veliki koncertni klavir.
Koncertni klavir
“Grand piano” ima dužinu od oko 242 cm i koristi se sa otvorenim poklopcem, jer se tako rezonancija žica u kučištu najbolje čuje i posjeduje najbolji kvalitetu. Koristi se u gradskim koncertnim dvoranama.
Električni klavir
Ima prednost da manje košta i zauzima još manje mjesta od klasičnog pijanina, međutim najveća prednost, jer što ga je moguće svirati u svako doba, jer ima priključak za slušalice, a ako posjeduje i dinamiku udarca, razlika prema “pravom” klaviru je zaista minimalna.
Naše usluge
A442, obrt za usluge. Naše glavne usluge su popravak klavira, ugađanje ili štimanje klavira i pianina, intoniranje klavira i pianina, savjeti kod održavanja glasovira, savjeti prilikom kupovine glasovira, procjena instrumenta, restauracija klavira uz dugogodišnje znanje i iskustvo.
Popravak klavira
Nudimo usluge popravka klavira. Često je slučaj da je zbog povećanog intenziteta sviranja, dužeg vremenskog perioda sviranja i zapuštenosti instrumenta potrebno napraviti servis mehanike.
Ugađanje ili štimanje klavira i pianina
Ovisno o stupnju neugođenosti instrumenta ugađanje traje okvirno između 1,5 i 2 sata. Instrument koji je ugađan bar jednom godišnje zahtijeva sat i pol vremena rada, no treba uzeti u obzir da ukupan posao (ugađanje, reguliranje, intoniranje…) najčešće zahtijeva 2 sata rada, pa i više.
Savjeti kod održavanja glasovira
Održavanje glasovira ključno je za njegovu dugovječnost ali i vaš užitak u svim njegovim mogućnostima. Ukoliko se instrument koristi više trebalo bi ga se i češće ugađati. Ugodba je proces zatezana žica do određene napetosti.
Savjeti prilikom kupovine glasovira
Ako trebate savjet ili imate kakvo pitanje vezano uz Vaš instrument, slobodno nam se obratite putem mail-a ili telefona. Rado ćemo Vam odgovoriti, a inicijalne konzultacije uvijek su besplatne i neobavezujuće.
Procjena instrumenta
Ukoliko Vam treba pomoć pri procjeni vrijednosti klavira, pianina ili procjeni njegovog stanja i kvalitete. Također Vam možemo pomoći prilikom određivanja starosti klavira i pianina.
Restauracija klavira
Ukoliko Vam treba usluga restauracije klavira, tu smo za vas sa dugogodišnjim iskustvom. Jer mi kažemo da klavir i drvo imaju dušu.
